Spužve nemaju živčani, probavni ili krvožilni sustav. Umjesto toga, oslonite se na održavanje stalnog protoka vode kroz njihova tijela kako biste dobili hranu i kisik te uklonili otpad.
Spužve su životinje koje pripadaju vrsti Porifera, što znači "nositeljica pora". Ime im sasvim pristaje jer su njihova kruta tijela prekrivena malim rupama. Spužve su jedinstveni članovi životinjskog carstva. Posjeduju nekoliko osobina koje ih razlikuju od ostalih vodenih divljih životinja.
Spužve nemaju živčani sustav niti organe poput životinja. To znači da nemaju oči, uši niti sposobnost da bilo što fizički osjete. Međutim, oni imaju specijalizirane stanice koje obavljaju različite funkcije unutar njihovih tijela. Iako odrasle spužve nisu pokretne, sposobne su reagirati na određene fizičke podražaje unatoč nedostatku uobičajenih organa i osjetilnih sustava. Spužve nemaju živce ni mozak, pa im nedostaje ikakva sposobnost kognitivnog kontroliranja pokreta. Njihova jednostavna anatomija slična je anatomiji najranijih članova životinjskog carstva.
Budući da spužve nemaju prave osjetilne organe, nisu sposobne loviti plijen. Srećom, ne moraju se seliti da bi pronašli hranu. Ove životinje rastu na tvrdim površinama uz tlo ispod oceana, jezera i vodenih tijela. Pore koje prekrivaju njihova tijela ispunjene su specijaliziranim stanicama zvanim hoanociti. Te su stanice opremljene malim pipcima zvanim bičevi koji vitlaju naprijed-natrag kako bi povukli vodu u tijelo spužve. Spužva filtrira male organizme, poput bakterija i planktona, iz vode i konzumira ih kroz proces fagocitoze, prema Animal Diversity Web. Spužvi nedostaje krvi ili krvožilnog sustava, pa svaka stanica individualno probavlja i prerađuje hranu.
Spužve ne mogu probaviti sve što nađu u vodi pa te nejestive čestice izbacuju ili "povraćaju". Neki istraživači uspoređuju proces s kihanjem, budući da se voda i nejestive tvari izbacuju brzom tjelesnom kontrakcijom kroz spužvu. Iako znanstvenici ne razumiju u potpunosti mehanizam koji spužvama omogućuje koordinaciju tjelesnih kontrakcija, otkrili su da su fluktuirajuće razine kalcija u cijelom tijelu povezane s refleksom, prema Društvu za integrativnu i komparativnu biologiju. Kod nekih vrsta spužvi tijekom refleksa kihanja dolazi do brzog slijeda skokova i padova razine kalcija.
Spužve su hermafroditi, pa nisu ograničene po spolu. Svaki organizam može djelovati kao mužjak ili ženka i može promijeniti uloge u sljedećem reproduktivnom ciklusu. Spužve se mogu razmnožavati spolno s drugim jedinkama ili se razmnožavati nespolno. Svako oplođeno jajašce razvija se u slobodno plutajuću kuglu stanica koja se naziva blastula. Mlada spužva slobodno pluta u vodi tjednima ili mjesecima prije nego što se smiri i razvije u odraslu spužvu. Ličinke spužvi nemaju organe i osjetne sustave baš kao i odrasle jedinke, ali su znatno pokretljivije i mogu prevaliti velike udaljenosti vodenim strujama prije nego što se etabliraju.
Svi se oni vežu za čvrstu tvar kako bi rasli i napredovali. Prekriveni su ostijima, porama u njihovim tijelima. Ove pore igraju ključnu ulogu u njihovom preživljavanju dopuštajući ulazak hrane i vode u njihove sustave.
